HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

U prvom redu za promjenu adrese radnici iz BiH

Naime, anketa, koju je među 76.357 ispitanika iz BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Bugarske, Češke, Estonije, Finske, Letonije, Litvanije, Poljske i Slovačke sprovela evropska kompanija “Alma Cereer”, je otkrila da bi svaki treći radnik razmotrio preseljenje zbog boljeg posla. Istraživanje je pokazalo i da spremnost za preseljenje radi boljeg posla varira među zemljama, a najspremniji su Makedonci i to njih oko 28 odsto, dok su Estonci sa procentom od 27 odsto na drugom mjestu. BiH je na trećem mjestu sa 26 odsto spremnih da promijene adresu, dok u Finskoj taj procenat iznosi 20, Sloveniji 16, Poljskoj 17, a u Litvaniji i Bugarskoj tek 12 i 11 odsto. 

Zaposleni s većim prihodima i višim nivoom obrazovanja, njih 29 odsto, skloniji su preseljenju i to uglavnom radi posla u struci.

- Naša pretpostavka je bila da će ljudi sa nižim prihodima i manjim stepenom obrazovanja biti najznačajnija grupa zainteresovana za preseljenje, ali anketa je pokazala zapravo suprotno. Najobrazovaniji i najplaćeniji su spremniji na preseljenje, ali ne po svaku cijenu. Spremni su na prelazak, ali na kraći period i da mogu povesti porodicu - rekao je direktor poslovanja u kompaniji “Alma Career” Vesa Peka Kirsi.

S druge strane, samo 16 odsto radnika u kategoriji sa nižim prihodima kaže da bi razmotrilo selidbu zbog posla.

Anketa je pokazala i da ispitanici koji su završili postdiplomske studije nisu spremni da prihvate niže pozicije, dok su radnici sa osnovnim i srednjim obrazovanjem najotvoreniji za razmatranje nižeg položaja u inostranstvu od onoga koji trenutno imaju ako bi se preselili.

U BiH zapošljavanje u određenoj struci želi 61 odsto ispitanih, dok je 39 odsto njih voljno razmotriti bilo koji dostupan posao. Slični trendovi mogu se primijetiti i u Slovačkoj i Srbiji, gdje oko 64 odsto ispitanika bira zapošljavanje u svojim trenutnim oblastima. Stanovnici Srbije najviše su skloni razmatranju niže radne pozicije u odnosu na trenutnu.

Kada su u pitanju faktori koji utiču na odluku o preseljenju širom Srednje Evrope, Balkana i regija Baltika i Finske mogućnost bolje plate je najubjedljiviji razlog za razmatranje zaposlenja u inostranstvu, pri čemu je od 59 do 61 odsto osoba navelo da je to ključni motiv.

Drugi najubjedljiviji aspekt je mogućnost dovođenja članova porodice, posebno u regijama Baltika i Finske, gdje je to važno za 42 odsto ispitanika. Kada je u pitanju BiH, radnici su naveli da im je osim bolje plate i mogućnosti dovođenja porodice, kao odlučujući faktor za preseljenje politička i ekonomska situacija u zemlji. 

Kada je u pitanju domaće tržište rada, direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić navodi za “Glas” da osnovni cilj svih politika u BiH treba biti stvaranje što većeg broja radnih mjesta na kojima se može ostvariti veća vrijednost i zaraditi veća plata.

-  Na taj način bi domaća radna snaga ostajala ovdje, jer bi radila za dobre plate i u Srpskoj i FBiH, a to bi obezbjedilo i da se značajan broj ljudi vrati iz EU. A da bi sve to postigli moramo tehnološki unaprijediti takva  radna mjesta, za šta dio novca treba da obezbijede poslodavci, a drugi dio država kroz podsticaje za tehnološki razvoj. I ta sredstava moraju biti mnogo značajnija - naveo je Aćić i dodao da je važno da država poslodavcima obezbijedi poslovni ambijent u kojem će njihov kapital biti siguran što će kompanijama omogućiti da se razvijaju i rastu. +++

Prepreke

Glavne prepreke koje mogu spriječiti ljude da iskoriste prilike za rad u inostranstvu su emocionalne veze i problemi s komunikacijom.

Prema rezultatima istraživanja, razdvajanje od prijatelja i porodice na duži period je prva prepreka, dok dobar dio populacije vidi jezičke barijere kao otežavajući faktor. Značajna prepreka je i briga oko  diskriminacije na radnom mjestu i anksioznost zbog prilagođavanja na novu sredinu.